Usluge čišćenja na tržištu Nemačke

made-in-germany-rs-helpling-ciscenje

U Nemačkoj svako osmo domaćinstvo redovno angažuje čistača ili čistačicu, uglavnom na crno, pa tamošnje start-ap firme sada otkrivaju ogromno tržište od kojeg debelo profitiraju.

Pod sloganom „Ti nisi krpa“ reklamira se rastuća start-ap firma „Helpling“ (Helpling GmbH) koja posreduje za higijenske radnike. Njihovi konkurenti na nemačkom tržištu takođe imaju pomodna imena: „Book a Tiger“ (Unajmi tigra), „Homejoy“ (Kućna radost), „Clean Agent“ (Agent za čistoću)… Portali ovih firmi pokazuju nasmejane mladiće i devojke opremljene šarenim četkama i metlama kako sa uživanjem uklanjaju svu moguću prljavštinu. Dovoljno je da mušterije upišu adresu, veličinu stana, željeno vreme, a 20 posto troškova za čišćenje preuzima država, prenosi „Dojče vele“.

Verena (57) koja za agenciju „Helpling“ radi u severnom Berlinu, kaže da stiže svuda gde može da dođe biciklom.

– Nemam auto i veoma sam štedljiva. Čistim privatne stanove već godinama, nikad na crno, već uvek uz plaćanje na račun, ali sam tek uz posredovanje „Helplinga“ dobila dovoljno posla. Ponude mi uvek stižu putem elektronske pošte, a ukoliko želim da prihvatim posao, treba samo da se prijavim brže od ostalih kolega. Dobijam sasvim pristojnu platu za poslove čišćenja. Dovoljno je za život, čak mogu i da poklonim nešto sinovima za Božić – priča Verena.

Kako kaže, plaćena je od 10 do 12 eura po satu, a još 3 eura idu firmi za posredovanje. Ta zarada deluje gotovo kao premija ako se zna da tek uvedena minimalna satnica u Nemačkoj iznosi 8,5 eura.

U poslednje vreme na internetu su veoma popularne platforme za prevoz putnika, poput „Ubera“, ili za iznajmljivanje prenoćišta, poput „Airbnb“. Procenjuje se da ovi posrednici vuku etablirane delatnosti u sivu zonu, međutim kod čišćenja stanova situacija je obrnuta. Procene takođe govore da u Nemačkoj svaki sedmi euro završi u „crnoj zoni“, a za najveće grane „crne privrede“ važe upravo radovi u domaćinstvima koje obavljaju majstori, bejbisiterke i čistači. Savezno ministarstvo za porodicu računa da je tek svaki deseti higijenski radnik prijavljen. Zbog svega toga mlade firme se nadaju da će vremenom moći da uposle čak i do 355.000 ljudi.

– Tržište čišćenja u Nemačkoj je razvaljeno i netransparentno. Naš cilj je da to tržište profesionalizujemo i legalizujemo – kaže osnivač „Helplinga“ Benedikt Franke.

Međutim, Karl Bremke stručnjak za tržište rada iz Nemačkog instituta za privredna istraživanja ne deli ovaj entuzijazam i smatra da agencije za posredovanje usluga teško mogu da smanje udeo rada na crno.

– Sa jedne strane mnogi radnici ne žele da rade legalno, a sa druge strane posrednici uzimaju prilično novca za sebe. Stoga teško da će nastati mnogo radnih mesta u regularnoj privredi. Država je praktično isrcpela sve metode u borbi protiv rada na crno, pa se siva ekonomija ne može potpuno iskoreniti – tvrdi Bremke.

Nemački kritičari dovode u pitanje i sam kvalitet zaposlenja putem portala koji posreduju higijeničare, jer ove start-ap firme ne nude stalna i sigurna radna mesta. Čistači su praktično samostalni delatnici koji sami moraju da plaćaju porez na prihod, socijalno, zdravstveno i penziono osiguranje, a plaćeni odmor nemaju. Zbog toga je i Ministarstvo za porodicu jedno vreme razmatralo da napravi takav svoj portal za posredovanje.

– To ne bi bila dobra ideja. Ni država to ne bi mogla da radi bolje od privatnika. Rad na crno mnogo se lakše suzbija spuštanjem poreza i drugih dažbina za male preduzetnike – kaže Ulrih Valvaj iz Instituta za istraživanje tržišta rada.

Stručnjaci Bremke i Valvaj saglasni su da minimalna satnica za sva zanimanja, koja je ove godine uvedena prvi put u istoriji Nemačke, može dodatno da ugrozi tržište rada. Bremke kaže da kada regularni poslovi postanu preskupi, deo njih može skliznuti u crno tržište, kao kad frizerka ode kod mušterije da šiša bez izdavanja fiskalnog računa. Valvaj veruje da će efekti po tržište rada ipak biti neznatni, pogotovo na zapadu zemlje. Na istoku mogu da budu osetniji, jer su tamo, pre uvođenja minimalne zarade, tarifni ugovori garantovali skromnije plate. Tako su recimo, kaže Valvaj, čistači i čistačice do sada prema kolektivnom ugovoru na zapadu dobijali 9,31 euro po satu, a na istoku tek 7,96 eura.

Čistačica Verena kaže da neki na crno rade i za pet eura po satu i dodaje da ne želi nikoga da ocrnjuje, ali to su uglavnom ljudi koji primaju neku vrstu socijalne pomoći, pa žele da zarade džeparac sa strane.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

5 Komentara
  1. Postovani trazim posao u servisu za ciscenje imam iskustvo

  2. Postovanje potreban mi je posao, imam iskustvo sa odrzavanjem i ciscenjem objekata

  3. Postovani trazmo 3radna mesta ili 1 za pislove ciscenja u berlinu

  4. Dali je moguce sklopiti sa helpingom u Berlinu ugowor kao posrednik ja imam swoju firmu i radim ceo berlin

Оставите одговор