Srpski medicinari hoće u Nemačku

made-in-germany-rs-stethoskop
Lekarima lako, tehničarima pune ruke dokumenata

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) i Savezna agencija za zapošljavanje SR Nemačke (BA), potpisale su 15. januara ove godine Sporazum o posredovanju i privremenom zapošljavanju radnika, državljana Republike Srbije u Saveznoj Republici Nemačkoj.  Odredbe sporazuma predviđaju zapošljavanje medicinskih sestara i tehničara na poslovima osoblja za zdravstvenu negu starijih lica i bolesnika u bolnicama i drugim ustanovama takvog tipa širom Nemačke.

U NSZ kažu da zapošljavanje lekara i drugog medicinskog osoblja sa visokom stručnom spremom nije obuhvaćeno Sporazumom, jer za zapošljavanje ovog kadra ne postoje ograničenja, pod uslovom da postoji potražnja od strane nemačkih poslodavaca.

– Nakon objavljenih konkursa i sprovedenog postupka posredovanja u zapošljavanju od strane NSZ, BA i nemačke Agencije za međunarodnu saradnju (GIZ), u ovoj godini je na rad u Nemačku otišlo 40 medicinskih sestara i tehničara. U istom periodu otišla su i 4 lekara specijalista, ali ne na osnovu Sporazuma, već direktnog posredovanja i saradnje između nemačke klinike i NSZ – kažu u NSZ i dodaju da je interesovanje medicinskog osoblja za rad u Nemačkoj izuzetno veliko. Na dva konkursa koja je NSZ objavila u ovoj godini, javilo se preko hiljadu medicinskih sestara i tehničara. Osim nezaposlenih lica, javljaju se i lica koja su u radnom odnosu, a žele da promene zaposlenje. Na osnovu dosadašnje prakse NSZ, može se konstatovati da nemački poslodavci pretežno angažuju lica sa iskustvom, dobrim znanjem nemačkog jezika, bez obzira na pol i starosnu dob.

Imajući u vidu nemačke propise koji regulišu rad stranaca u sektoru zdravstvenih usluga u toj zemlji, stranac mora da poseduje diplomu o završenoj odgovarajućoj stručnoj spremi (diploma o završenoj srednjoj medicinskoj školi se obavezno nostrifikuje u Nemačkoj  u roku od godinu dana od dana zasnivanja radnog odosa kandidata sa poslodavcem, s tim da se diplome o završenom medicinskom fakultetu u Srbiji ne nostrifikuju u Nemačkoj, ali se ne priznaju specijalizacije), da ima položen stručni ispit u Ministarstvu zdravlja Republike Srbije, odgovarajuće radno iskustvo i znanje nemačkog jezika (minimum nivo B-1), koje mora biti potvrđeno od strane priznate institucije za učenje jezika.

– Upravo traženi nivo znanja jezika, kao i nedovoljno iskustvo na određenim poslovima koje poslodavac traži, predstavljaju najveću prepreku prilikom zapošljavanja u toj državi – kažu u NSZ i napominju da su nemački poslodavci, kao i drugi poslodavci u EU, obavezni da prilikom popunjavanja slobodnih radnih mesta, prvo potraže nezaposlena lica u svojoj državi, pa onda u drugim državama EU i zemljama Evropskog ekonomskog prostora, pa tek onda od trećih zemalja, uključujući tu i Srbiju.

Da bi srpski državljanin mogao regularno da radi na navedenim poslovima u SR Nemačkoj, prethodno je potrebno da dobije radnu dozvolu koju izdaje Savezna agencija za zapošljavanje Nemačke – Centralna služba za posredovanje u zapošljavanju stranaca (radna dozvola se dobija na osnovu  priloženog ugovora o radu sa nemačkim poslodavcem, overenih kopija diploma o završenoj stručnoj spremi, dokaza o položenom stručnom ispitu i dokaza o ispunjenosti uslova u pogledu znanja nemačkog jezika). Nakon dobijene radne dozvole i overenog ugovora o radu od strane nadležnih službi za zapošljavanje obe države, naš državljanin podnosi zahtev Konzulatu SR Nemačke u Beogradu za dobijanje radne vize koja se unosi u pasoš.

Na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje nalazi se više od 2.300 lekara. Za školovanje svakog od njih naša zemlja izdvojila je oko 100.000 evra. U potrazi za poslom lekari iz Srbije najčešće odlaze u Nemačku i Sloveniju, ali i na Maltu, u skandinavske zemlje, na Bliski istok.

Nemačkoj nedostaju lekari zato što se u poslednje vreme u ovoj zemlji otvaraju brojne nove zdravstvene ustanove. Trenutna „potražnja“ je za 5.500 lekara, a očekuje se da u bliskoj budućnosti potražnja dostigne i brojku od 20.000. Najviše se traže internisti, hirurzi, ginekolozi i anesteziolozi. Uz visoke plate, nudi im se i godišnji odmor od 31 dana, pomoć u pronalaženju stana i učenju jezika. Deo prekovremenih radnih sati mesečno dodatno se plaća, a deo se pretvara u slobodne dane.

(NN; Made in Germany RS)

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор