Posao se u EU dobija nakon diplome, Srbija van konkurencije!

U Evropskoj uniji je već nekoliko poslednjih godina evidentan manjak radne snage, zbog čega u pojedinim zemljama diplomirani studenti nemaju nikakvih problema da se nakon školovanja odmah i zaposle.

Po zapošljavanju svojih diplomaca Malta je evropski šampion, sa stopom zaposlenosti diplomiranih studenata od čak 94,5 posto. Maltu očekivano sledi Nemačka, u kojoj stopa zaposlenosti diplomaca iznosi 90,9 procenata, dok u Holandiji ova stopa iznosi oko 90 posto. Studenti će posao lako naći i u Češkoj, gde će 89,9 posto njih dobiti posao nakon diplomiranja, a slično je i u Austriji u kojoj ova stopa iznosi 89,4 procenta, pokazuju podaci Eurostata.

Za prvom petorkom slede Poljska, sa stopom od 81,2 posto i Slovenija sa 81,6 posto zaposlenosti svojih diplomaca, a dobar rezultat ostvaruju čak i naše najbliže komšije. Tako u susesednoj Bugarskoj ova stopa iznosi oko 77,7 posto, a u Ruminiji 76 procenata.

Prema poslednjem istraživanju koje je sproveo Brisel, prosek država Evropske unije na ovom polju je u porastu, s obzirom na to da je prosečna stopa zaposlenosti studenata nakon diplomiranja u 2014. iznosila 76 posto, a u 2018. godini 80,2 procenta.

Hrvatska se na ovoj listi našla ispod proseka EU, a na samom začelju kolone 28 zemalja Unije su Italija i Grčka, kod kojih razloge za ovakav trend ekonomisti vide u neprilagođenom, tromom i zastarelom obrazovnom sistemu.

Srbija nije zemlja Evropske unije, te kod nas ovakva analiza nije rađana, a i što bi kada je odlično poznato da su uslovi za zapošljavanje naših najboljih stručnjaka u državnim institucijama, a poslednjih godina i u domaćem privatnom sektoru, takvi da mladi nakon dobijanja diplome zaista mogu odmah i da se zaposle, ali samo u inostranstvu. Izuzetak od ovog pravila moglo bi biti zapošljavanje u nekoj inostranoj kompaniji koja posluje u Srbiji, ili eventualno samostalan rad kao frilenser.

Zapošljavanje u Srbiji nije prvenstveno vezano za stručnost, već za partijsku lojalnost, makar i samo formalnu. Međutim, ni trend zapošljavanja nestručnih kadrova i iseljavanja onih stručnih ne može biti večan, jer je prosto ograničen brojem ljudi. Naime, poslednji trendovi na tržištu rada Srbije nedvosmisleno pokazuju da u našoj zemlji više nema dovoljno stručne raspoložive radne snage, te je evidentno da ćemo i mi biti prinuđeni da je uvozimo i plaćamo onoliko koliko njen rad zaista i vredi.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор