Odlični rezultati srpske poljoprivrede u 2013. godini

made-in-germany-rs-njiva

Proizvodnja značajnijih biljnih kultura u Srbiji postigla je u 2013. godini znatno bolji rezultat nego što su bili rezultati proizvodnje u godini koja joj je prethodila.

Prema zvaničnim statističkim podacima, samo je proizvodnja pšenice bila veća čak za 40,2, a kukuruza za 67,2 procenta. Domaća poljoprivreda zabeležila je u prošloj godini i veću proizvodnju suncokreta za 40,6 posto, soje za 38,5, šećerne repe za 27,8, šljive za 88,9 i grožđa za 28,8 posto, prenosi agencija „Tanjug“.

Pad proizvodnje bio je prisutan kod uljane repice za 55 posto, duvana za 18,3 i krompira za 35,2 posto.
U odnosu na desetogodišnji prosek (2003 -2012) u 2013. godini proizvodnja kukuruza bila je veća za 3,3 procenta, šećerne repe za 7,8, suncokreta za 34,4 i soje za 7,8 procenata, ali je proizvodnja krompira bila manja za 8,9 procenata.

U Privrednoj komori Srbije smatraju da će rezultati postignuti u u ratarskoj proizvodnji tokom prošle godine obezbediti bilansne potrebe zemlje u hrani, relativno dobru uposlenost prerađivačke industrije, kao i mogućnost izvoza tržišnih viškova tradicionalnih izvoznih roba. Kako su istakli u PKS, relativno dobri proizvodni rezultati uz značajno niže cene pojedinih kultura, uticali su na nešto bolje finansijske rezultate, međutim, poređenje poljoprivredne proizvodnje u poslednje dve godine ne predstavlja pravi odraz, jer je 2012. godina bila izuzetno sušna, što je doprinelo opštem padu prinosa svih kultura.

Prema prošlogodišnjim finansijskim rezultatima, kod pšenice, kukuruza i šećerne repe postignuti su pozitivni finansijski efekti, što se odrazilo na ukupan pozitivan rezultat u odnosu na 2012, odnosno na rast vrednosti proizvodnje osnovnih poljoprivrednih kultura za četiri procenta. Apsolutni rekord u periodu januar-decembar 2013. zabeležio je izvoz 1,19 miliona tona pšenice i 195.000 tona brašna.

U Odboru za agrar PKS zaključuju da je situacija u poljoprivredi na početku 2014. godine relativno nepovoljna, kakva je bila i na početku prošle godine, što će u velikoj meri uticati na strukturu i obim predstojeće prolećne setve, imajući u vidu rastuće troškove proizvodnje u poljoprivredi (pre svega veliki rast cena inputa), kao i smanjenje prodaje agrarnih proizvoda zbog niske kupovne moći stanovništva.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор