Nove nemačke mere za dečji dodatak

Nemačka godišnje na ime dečijeg dodatka isplaćuje oko 36 milijardi eura za oko 15 miliona dece, od čega 270.000 dece živi u drugim evropskim zemljama, najviše u Poljskoj, Češkoj, Hrvatskoj i Rumuniji.

Za isplatu dečijeg dodatka u druge zemlje odlazi 600 miliona eura godišnje, ili samo 1,8 posto ukupne sume. Međutim ovaj izdatak je za samo pola godine porastao za deset procenata, navodi “Dojče vele”.

Na ovakvu situaciju posebno su kivni u nemačkom gradu Duizburgu u koji, kako se tvrdi, Rumuni i Bugari organizovano dolaze kako bi izvukli dečiji dodatak, zbog čega se u javnosti sve češće postavlja pitanje da li bi Savezna vlada morala da proveri ove isplate?

Gradonačelnik Duizburga, socijaldemokrata Seren Link, kaže da je Vlada Nemačke jednostavno prespavala ovaj problem i da bi konačno morala nešto da uradi protiv toga, jer je u Evropi izražen priliv izbeglica od siromaštva. Samo se u Duizburgu broj migranata iz Rumunije i Bugarske povećao sa 6.000 u 2012. na 19.000 koliko ih je danas, što po Linkovom mišljenju predstavlja opasnost za koheziju društva.

Ako su u potrazi za poslom, Rumuni i Bugari mogu u Nemačkoj da ostanu do šest meseci, posle čega moraju da dokažu da ozbiljno traže posao ili da napuste zemlju, a pravo na dečji dodatak stiču kad dokažu da u Nemačkoj imaju stalan boravak. Prošle godine u Nemačkoj je registrovano oko 1,2 miliona građana iz istočnih zemalja EU koji su primali socijalnu pomoć, što je četiri puta više nego 2015. godine.

Junska statistika pokazuju da 120.000 rumunske dece prima dečiji dodatk u Nemačkoj, a skoro 19.000 njih nalazi se u Rumuniji. Vodeća po broju takve dece je Poljska sa oko 160.000 mališana sa dečijim dodatkom u Nemačkoj i 117.000 njih sa nemačkom socijalom u domovini.

U Veću nemačkih pokrajina Bundesratu pokrajina Bavarska se trudi da se ograniče isplate za decu u inostranstvu. Portparol socijaldemokratskog ministra finansija Olafa Šolca tim povodom je izjavio da se stremi ka evropskom rešenju problema, odnosno da davanja za porodicu budu prilagođena tome gde deca žive.

Pored toga, argumenti postoje i za dosadašnju praksu, jer u duizburškoj opštini Hamborn, kojoj pripada i „problematična četvrt“ Marksloh, živi između 3.000 i 4.000 Rumuna i Bugara, navodi zamenik predsednika opštine Klaus Krenke (SPD).

– Za prvo i drugo dete porodica mesečno dobija po 194 eura, za treće 200, a za svako sledeće 225 eura. Dečiji dodatak je najjeftinije rešenje. Zamislite samo da svi oni dovedu ovde svoju decu.Tada bi mnogi radnici preko biroa za zapošljavanje dobili pravo na dodatne isplate, jer i vrtići koštaju. Mi plaćamo da oni ovde ne dolaze – kaže Krenke.

On smatra da prevare počinju time što se porodice iz Rumunije i Bugarske namamljuju u Nemačku pričama o udobnom životu. Tu ih na kratko smeste u stanove, otvore im račune i predaju zahteve za dečiji dodatak, a čim krenu isplate, cele porodice se vraćaju nazad u Rumuniju. Prevaranti zadržavaju bankovne kartice preko kojih podižu novac do prve zvanične kontrole. Krenke tvrdi da je tri puta lično posmatrao kako na dan uplate dodatka „pred bankomatom stoje muškarci sa po deset platnih kartica u rukama“

Zavod za porodičnu pomoć pokrajine Severna Rajna Vestfalija je u 100 kontrolisanih sumnjivih slučajeva u gradu Vupertalu, u 40 njih otkrio da su uneti lažni podaci u zahteve za dodelu dečijeg dodatka, što je napravilo štetu od 400.000 eura. Kontrola nije bila slučajna i reprezentativna, pa Zavod ne smatra da je procenat prevaranata toliki u celoj Nemačkoj. Međutim, zvanične statistike nema, saopštila je Savezna vlada na upit Alternative za Nemačku (AfD).

Gradonačelnik Duizburga upozorava na krijumčare koji u ovaj grad ciljano dovode Rome i kaže da sad mora da se bavi i ljudima koji prljaju gradske ulice i povećavaju problem koji već postoji s pacovima.

Za takvu izjavu žestoko je kritikovan od Romanija Roze, predsedavajućeg Centralnog saveta Sinta i Roma, koji smatra da Link koristi rasističke stereotipe kako bi stvorio žrtvenog jarca. I Udruženje nemačkih gradova upozorava na stvaranje atmosfere protiv jedne grupe ljudi, zbog čega zahteva hitnu reformu dečjeg dodatka za decu u inostrantsvu.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор