Nemci podržavaju doseljavanje stranih stručnjaka

made-in-germany-rs-diploma
Anketa nemačkog javnog servisa ARD-DeutschlandTrend, pokazala je da dve trećine ispitanih građana ove evropske zemlje podržava useljavanje kvalifikovane radne snage, iz čega se može zaključiti da je došlo do promene mišljenja Nemaca o Evropskoj uniji na bolje, konstatuje „Dojče vele“.

Većina Nemaca godinama je bila protiv useljavanja kvalifikovanih radnika, ali se u međuvremenu mišljenje promenilo. Sada čak dve trećine ispitanika smatra da su nemačkoj privredi potrebni strani stručnjaci. Autori ankete navode da su povodom ovogodišnjih izbora za Evropski parlament, građane pitali i za mišljenje o Evropskoj uniji, očekujući mračnu sliku. Međutim, 40 posto ispitanika, više nego ikada do sada, misli da Nemačka ima koristi od članstva u EU, a svega 19 posto smatra da joj to šteti.

Ovakvo iznenađenje može se objasniti sadašnjom ekonomskom situacijom u Nemačkoj,  jer 79 posto anketiranih smatra da je nemačka ekonomija veoma dobra ili dobra, a svega njih 20 posto loše ocenjuje situaciju u privredi. Takva ocena nemačke ekonomske situacije najpozitivnija je u proteklih 16 godina od kako se sprovodi anketa ARD.

Kada se govori konkretno o useljavanju, shvatanja Nemaca su podeljena. S jedne strane, 68 posto ispitanika gleda pozitivno na useljavanje kvalifikovane radne snage, ali kada je reč o strancima koji uopšte nemaju nameru da rade u Nemačkoj, čak 70 posto anketiranih želi da takvi napuste zemlju. Samo 34 posto ispitanika pokazuje da ima strah za svoju egzistenciju, u smislu da se osećaju lično ugroženi dolaskom stranca. Pri tom je veoma izražena pritužba upućena političkim strankama, jer 76 posto anketiranih smatra da se političari ne brinu dovoljno „o problemima koji nastaju useljavanjem“.

Pitanje odnosa prema imigrantima ponovo je u centru pažnje javnosti od 1. januara, kada je građanima Rumunije i Bugarske dozvoljeno da se zapošljavaju u zemljama EU bez ikakvih ograničenja, i nakon što je povodom toga bavarska Hršćansko-socijalna unija – CSU zatražila uvođenje oštrih mera.

Novi Evropski parlament bira se 25. maja, u vreme kada se Evropska unija i euro nalaze u krizi. Vode se diskusije o nadležnostima Brisela u odnosu na države članice, kao i oko zajedničke finansijske pomoći nekim članicama. Predviđa se da će zemlje na severu i zapadu Evrope dobiti više parlamentarnih mandata, a u narednim godinama u Velikoj Britaniji se očekuje raspisivanje referenduma po pitanju da li ova zemlje uopšte treba da bude u Uniji.

U Nemačkoj je nepoverenje u Evropsku uniju i euro još uvek u granicama, jer je 64 posto anketiranih građana uvereno da u Evropi treba da bude više zajedničke politike, dok svega 31 posto ispitanih misli da članice treba da budu samostalnije.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор