Nemačkoj administraciji potrebno 200.000 stručnjaka

Nemačkoj administraciji na nivoima savezne države, saveznih pokrajina i njihovih opština potrebno je 200.000 visokoobrazovanih stručnjaka, među kojima i inženjera, arhitekata i informatičara.

Prema pisanju lista Zidojče cajtung, u Nemačkoj je nekada, kada bi opštine želele da zaposle direktora komunalnog preduzeća ili komandanta vatrogasaca, bilo dovoljno dati oglas u lokalnim novinama ili stručnom časopisu, dok je danas to nemoguće izvesti bez pomoći hedhantera, jer kada privredi ide dobro, javne komunalne službe nisu toliko atraktivne.

Podaci Nemačkog saveza državnih službenika pokazuju da na saveznom, pokrajinskom i opštinskom nivou nedostaje čak 200.000 službenika, a da je na hiljade radnih mesta ostalo nepopunjeno u službama zaduženim za finansije, javni red, mlade, zdravstvo, građevinarstvo i carinu, kao i u centrima za zapošljavanje i biroima za poslove sa strancima.

Aktivni nemački službenici u proseku su prilično stari, između ostalog i jer se u tom sektoru prethodnih godina mnogo štedelo. Stoga bi broj nepopunjenih radnih mesta sa sadašnjih 200.000 mogao da poraste na 700.000, nakon što bejbi-bum generacija rođenih tokom šezdesetih godina prošlog veka ode u penziju.

„Najpotrebniji su inženjeri, hemičari, informatičari i medicinsko osoblje, ali se i sve manje pravnika prijavljuje za rad u javnim službama. I dok ranije svi koji završe više škole nisu mogli i da dobiju posao, danas mogu da biraju gde će se zaposliti“, piše nemački list.

Prema podacima aktuelne analize urađene za potrebe Agencije „Nekst pablik“, 58 posto studenata može sebe da zamisli u državnoj službi. Taj procenat je nešto manji kod inženjera, informatičara i ekonomista, pa teoretski gledano, šanse za podmlađivanje javnih službi nisu loše.

Istraživačica tržišta rada Petra Šit iz minhenskog Instituta za društvena istraživanja (ISF) kaže da su javne službe atraktivinije od privatnog sektora kada je u pitanju jednakost polova, kao i da mladi siguran posao smatraju atraktivnim, a tu su još i razne druge pogodnosti, kao što je prilagođenost radnog vremena porodičnim ljudima.

– Svakodnevica rada u državnoj službi ima loš imidž, a mladi koji su učestvovali u istraživanju je opisuju kao krutu, dosadnu i sivu, što je takođe razlog što se manje mladih odlučuje za javni sektor. U negativne faktore spadaju i rigidni uslovi za zapošljavanje, hijerarhijska organizacija i nemogućnost za mobilna radna mesta, odnosno rada od kuće. Takođe, kada se jedno radno mesto pripiše određenoj platnoj grupi, onda otpadaju oni bez fakulteta, bez obzira na to što na osnovu ranijeg radnog iskustva poseduju potrebno znanje, a te se prepreke moraju ukloniti – smatra ona.

I posle brojnih reformi na saveznom i pokrajinskom nivou, karijere u državnim službama i dalje su u velikoj meri određene stručnom spremom. Na oko 40 nemačkih visokih škola koje obrazuju mlade za državne službe danas uči oko 50.000 studenata. Ove brojke su znatno porasle, jer se poslednjih godina u javnom sektoru zapošljava daleko više diplomaca, piše Zidojče cajtung.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор