Nemačka gubi trku u solarnoj industriji

Već gotovo dvadeset godina Nemačka izdvaja ogroman novac za podsticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. U toj zemlji još uvek se uspešno proizvode vetrenjače i ovim kompanijama je danas potrebno sve manje subvencija za gradnju vetro-parkova. Međutim, solarne panele Nemačka mora da uvozi iz Azije.

Nemačku solarnu branšu država pomaže obimnim subvencijama, zbog čega je uspela da ostvari rekordne zarade i postala veoma tražena, ali joj i pored sve te podrške danas ne ide najbolje. Nekada veoma uspešne firme, kao što su „Q-Cells“ ili „Conergy“, u međuvremenu su bankrotirale, a sredinom maja je i kompanija bivšeg „kralja Sunca“ Franka Azbeka „Solarworld“ otišla u stečaj, pa danas nemačkim tržištem vladaju Kinezi i Indijci, piše „Dojče vele“.

Vlada Socijaldemokrata i Zelenih donela je 1991. godine odluku o snažnom zaokretu u energetskoj politici zemlje, usvojivši Zakon o obnovljivim energijama, kojim je omogućena državna pomoć proizvođačima struje iz obnovljivih izvora. Sve to plaćaju potrošači koji uz redovan račun za struju finansiraju i proizvodnju one ekološke. Nemačka je ovim potezom planirala da postane vodeća zemlja u korišćenju ekološke energije, što je bio i podsticaj za domaću privredu. I sve to je tako funkcionisalo.

Udeo „zelene“ struje 2000. godine je iznosio 7 posto, a 2017. je čak trećina ukupno proizvedene struje bila ekološka. Međutim, zbog visokih državnih subvencija, nemačke kompanije su smanjile ulaganja u inovacije, odnosno u istraživanje i razvoj novih tehnologija, što se pokazalo kao fundamentalna greška, smatra Manuel Frondel iz Instituta za privredna istraživanja (RWI).

Inače, od državnih subvencija ne profitiraju samo nemački proizvođači, jer je finansijska pomoć predviđena bez obzira na to da li neko postavlja nemački ili kineski solarni panel. U početku to nije bio problem, jer su kineski paneli bili jeftiniji i manje kvalitetni, ali su tokom godina postali kvalitetni kao i nemački, a njihovu proizvodnju, odnosno kineske proizvođače, iako indirektno, Nemačka država takođe subvencioniše.

Frondel smatra da se jeftinija konkurencija iz inostranstva mogla očekivati, a da je subvencionisanje solarne foto-naponske energije velika greška koja Nemačku košta preko sto milijardi eura. U ukupnoj potrošnji domaćinstava udeo solarne energije iznosi tek 5 posto, tako da će, kako kaže, troškove svega toga snositi potrošači u sledećih dvadeset godina.

Sa druge strane, Kristof Podevils iz kompanije „Agora Energiewende“ kaže ne ide loše baš čitavoj nemačkoj solarnoj branši i da su nemačke firme, kao što je „SMA“, veoma cenjene kada je reč o invertorima za pretvaranje jednosmerne struje iz solarnih panela u naizmeničnu.

– Nemačke vetrenjače nije lako zameniti onima iz inostranstva, jer tako velika postrojenja nije lako transportovati. Nemački proizvođači vetrenjača već su u prednosti zbog mesta proizvodnje i zbog vrsne tehnologije, ali je kod solarnih panela drugačije. Oni mogu lako da se transportuju po svetu u kontejnerima, a velikih proizvođača ima i u Kini i u Indiji gde se proizvode veoma jeftino – objašnjava Podevils.

Frondel na ovo dodaje da su proizvođači vetrenjača manje zavisni od subvencija, s obzirom da navode da oko 70 posto svojih postrojenja izvoze. Subvencije za energiju vetra su u poređenju s podsticajima za solarnu energiju veoma male. U Evropi je od samog početka postojala snažna konkurencija kada je reč o energiji vetra, što je kompanije primoralo da proizvodnju održavaju inovativnom i efikasnom.

Prema podacima jednog ranijeg istraživanja, zaokret energetske politike Nemačku je do 2015. godine koštao oko 150 milijardi eura. Do 2025. godine to bi moglo da iznosi 500 milijardi, ukoliko se uračuna i neophodna izgradnja električne mreže. Industrija i potrošači sve češće se žale na visoke troškove, a da bi se oni snizili reformisan je Zakon o obnovljivim energijama.

S obzirom na posrnulu Nemačku solarnu industriju moglo bi se postaviti pitanje da li su subvencije bile greška. Nemačku je zaokret u energetskoj politici mnogo koštao, ali treba imati u vidu da je zbog ove nemačke inicijative znatno pojeftinila tehnologija za proizvodnju vetrenjača i solarne foto-naponske energije. Podevils ističe da je solarna struja danas deset puta jeftinija nego pre petnaest godina, a da je cena struje iz vetra prepolovljena, zbog čega će mnoge zemlje, koje su se protivile promeni energetske politike, sada shvatiti da je struja proizvedena iz obnovljivih izvora najjeftinija ikada.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор