Ko u Srbiji lakše pronalazi posao

made-in-germany-rs-struke

Iako se u Srbiji teško dolazi do posla, Nacionalnoj službi za zapošljavanje ipak pristižu prijave poslodavaca o slobodnim radnim mestima.

Od 2009. godine, kada je zvanično prestala da važi zakonska obaveza poslodavaca da prijavljuju Nacionalnoj službi svako slobodno radno mesto, ova javna ustanova vrši prijem i registrovanje samo onih prijava zbog kojih joj se poslodavci obraćaju za uslugu posredovanja u zapošljavanju. Služba zapošljavanja stoga, ne raspolaže podacima o ukupnoj potražnji za radnom snagom na tržištu Srbije, ali evidentira potrebe za radnicima onih poslodavaca koji se njoj obrate za pomoć pri zapošljavanju.

Na osnovu podataka NSZ, može se reći da se u dužem vremenskom periodu beleži nešto veća potražnja za nekim zanimanjima u odnosu na broj lica ovih profila na evidenciji nezaposlenih:

Sa završenom srednjom školom na našem tržištu radne snage tražena su zanimanja: zidar, tesar, keramičar, prodavac, konobar, kuvar, turistički i ugostiteljski tehničar, vozač, frizer, komercijalni i ekonomski tehničar, operater na CNC mašinama, knjigovođa, računovođa, zanimanja u oblasti nege starih i zdravstvene negovateljice, medicinska sestra-specijalista instrumentiranja, kao i kozmetičar. U tražena zanimanja spadaju i elektrotehničar elektronike, elektrotehničar računara, elektrotehničar računarskih mreža i telekomunikacija, autotroničari i mehatroničari, tehničari za biotehnologiju, tehničari za kompjutersko upravljanje, tehničari obezbeđenja.

Sa završenom višom školom i fakultetom traženi su IT stručnjaci, inženjeri elektrotehnike i elektronike (informatičari, programeri, sistem inženjeri), inženjeri, mašinstva i građevine sa odgovarajućim licencama, matematičari, nastavnici engleskog i nemačkog jezika, lekari s odgovarajućim specijalizacijama (anesteziolozi, kardiolozi, oftalmolozi, ginekolozi…), farmaceuti, stručnjaci za finansije, diplomirani ekonomisti.

– Bez obzira što beležimo nešto veću potražnju za ovim profilima, ne možemo reći da se radi o deficitu, već možemo govoriti samo o tome da se lica ovih profila mogu brže ili lakše zaposliti, naročito ako se radi o kandidatima koji imaju veliko radno iskustvo.

Naime, pored retkih slučajeva gde beležimo da potreba poslodavca ne može da se zadovolji, jer na evidenciji nema lica traženog zanimanja, kao što su diplomirani farmaceuti, lekari određenih specijalnosti, mašinci ili građevinci sa konkretnim licencama, mada se radi se o izuzetno malom broju ovakvih slučajeva i to u konkretnim gradovima i mestima, slobodno možemo reći da su sva ostala zanimanja suficitarna, tj. da postoji znatno veći broj lica na evidenciji nezaposlenih od prijavljenih potreba poslodavaca za zapošljavanjem – kažu u NSZ.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Ostavite odgovor