„Jovanjica“ pokreće ozbiljnu proizvodnju organske hrane

made-in-germany-rs-povrce-vitamin-k

Kompanija „Jovanjica“ započela je realizaciju projekta zasnivanja organske poljoprivredne proizvodnje na 7.000 do 10.000 hektara u Srbiji, u kojem se očekuje zapošljavanje do 5.000 ljudi.

– Pripremili smo kompletan plan, a već su potpisani sporazumi o namerama po kojima imamo mogućnost da sa organskim proizvodima snabdevamo 2.000 radnji u Nemačkoj, Austriji i Švajcarskoj. Deo zemljišta za organsku proizvodnju biće obezbeđen kroz saradnju sa Gradom Beogradom i Srpskom pravoslavnom crkvom. Beograd ima oko 3.600 hektara zemljišta koje će opredeliti za organsku proizvodnju. Od toga oko 800 odmah može da se koristi, jer nije obrađivano duže od tri godine – rekao je suvlasnik kompanije Predrag Koluvija.

Po njegovim rečima, na oko 2.500 hektara zemljišta odmah će se početi sa proizvodnjom, a plan predviđa da do kraja 2015. godine 3.000 farmera proizvodi organsku hranu. On je pojasnio da će „Jovanjica“ proizvoditi bukvalno sve: voće, povrće i druge useve, pa bi vrednost izvoza mogla biti i nekoliko desetina miliona eura.

Inače, Koluvija je odrastao u Nemačkoj, a vratio se u Srbiju da bi započeo sa organskom proizvodnjom hrane. Počeo je sa jednim hektarom pod plastenicima i dva hekatra useva na otvorenom. Za par godina uspeo je da postane glavni snabdevač organskom hranom za trgovinske lance „Delez“ i „Metro“ u Srbiji, a sarađuje i sa 186 organskih farmera u Staroj Pazovi. Kako kaže, želja mu je da Srbija postane zemlja poznata po organskoj proizvodnji. Svoj projekat razvoja organske proizvodnje on je predstavio i na Dunavskom biznis forumu u Beču, koji je organizovala Privredna komora Austrije.

Nada Mišković, predsednica Nacionalnog udruženja za razvoj organske proizvodnje „Serbia organika“, izjavila je za agenciju „Beta“ da je sada u Srbiji oko 8.200 hektara pod organskom proizvodnjom, od ukupno 3,8 milona hekara obradivog zemljišta, a organske farme u proseku imaju po dva hektara zemljišta. Ona je istakla da Srbija poseduje zakonski okvir za organsku proizvodnju, da ima šest sertifikacionih kompanija nadležnih za ovu oblast, a ono što nedostaje jesu marketing i stručnjaci koji poznaju specifičnosti organske proizvodnje na većim površinama.

– Austrijanci su postavili sistem kojim su za četiri godine pre ulaska u EU bez para uveli 16.000 proizvođača i 16 posto svojih obradivih površina pretvorili u organsku proizvodnju, a imali su i dobar marketing za stvaranje tražnje. Kod nas bi se jedne godine pojačano reklamirali određeni organski proizvodi, na primer krompir, šargarepa i zelena salata, tako da bi se i kod potrošača stvorila svest, a time i tražnja na tržištu, što podstiče proizvođače – smatra Miškovićeva.

Kako navodi, srpski proizvođači organske hrane sada se okupljaju i razmatraju kako na najbolji način da organizuju proizvodnju soje koja je neophodna Nemačkoj, gde će se od 2015. povećavati udeo organskih sirovina u lancu proizvodnje sa 95 na 100 posto, a u tih pet posto uglavnoj se radi o soji. Ona je naglasila i da organski poljoprivredni proizvođači u Srbiji dobijaju 40 posto veće subvencije u odnosu na one koji proizvode na uobičajen način.

Po podacima Ministarstva poljoprivrede, organskom proizvodnjom u Srbiji u 2013. godini bavilo se oko 1.280 proizvođača, što je za oko 20 posto više nego u 2012. godini. Vrednost izvoza organske hrane u prošloj godini bila je oko 11 miliona eura, a najviše se izvozilo voće niskog stepena prerade, kao što su koncetrati voćnih sokova i sušeno i smrznuto voće.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

2 Komentara
  1. Dobro je videti da se još 2014. ulagalo u poljoprivredu i organsku proizvodnju. Međutim 8.200 hektara pod organskom proizvodnjom, od ukupno 3,8 milona hekara obradivog zemljišta nije loše ali je realno jako malo. Nisam uspeo da pronađem informacije za 2015. godinu ali se nadam da se količina obradivih površina pod organskom proizvodnjom povećao na bar 9.000 ako ne i više…

  2. Gdje se nalazi jovanjica?

Ostavite odgovor