Gas opet poskupljuje zbog rasta dolara

made-in-germany-rs-zemni-gas

Nakon oktobarskog poskupljenja gasa u Srbiji od skoro pet posto, cena ovog energenta ponovo će od 15. novembra porasti za 3,3 procenta, ili za dinar i po po kubnom metru.

Za novo, neplanirano poskupljenje odgovorno je jačanje dolara, tvrde ekonomisti i energetičari, a ukoliko se nastavi najavljeno jačanje američke valute, potrošači do zime mogu očekivati još jedno poskupljenje gasa, ali i nove cene nafte, pišu „Večernje novosti“.

Savet Agencije za energetiku saglasio se sa novim cenama prirodnog gasa koje će od sredine ovog meseca iznositi 49 dinara po kubiku za sva domaćinstva.

– Promena cene je nastala zbog rasta kursa dolara, kojim se plaća uvozni gas, a koji je za poslednjih 15 dana septembra bio 92,4 dinara. To je za 4,3 posto više od kursa primenjenog u obračunu sadašnje cene gasa. U pozadini ovih promena je rast američke valute u odnosu na euro – kažu u Agenciji.

Po rečima Vojislava Vuletića iz „Udruženja za gas“, potrošači imaju razloga za brigu zbog novog poskupljenja od nekoliko posto za sve energente koje plaćamo u dolarima. Kako kaže, problem je što mi od Rusa gas kupujemo za dolare, a u Srbiji ga naplaćujemo u eurima, odnosno dinarima, pa dokle god dolar raste u odnosu na druge dve valute, cena gasa mora da se menja.

Boban Atanacković iz Upravnog odbora AD „Nafta“ smatra da od novog talasa poskupljenja jedino može da nas izbavi pregovarački potencijal oko nabavke gasa.

– Mi gas kupujemo od jednog snadbevača, pa sa Rusima možda i možemo da se dogovorimo da cena ne raste. Međutim, situacija sa naftom je još gora. Cena sirove nafte konstantno pada, ali dok dolar raste, mi na pumpama nećemo videti smanjenje cena. U svim drugim zemljama došlo je do pojeftinjenja goriva, ali ne i kod nas. Sa druge strane, čim vrednost nafte prestane da pada, kod nas će poskupeće gorivo – objašnjava Atanacković.

Ismail Musabegović, profesor Beogradske bankarske akademije, smatra da bi odluka američkih Federalnih rezervi da prestanu sa štampanjem dolara, mogla uticati i na otplatu naših kredita u dolarima.

– U poslednje vreme država se uglavnom zaduživala u dolarima. U nominalnoj vrednosti to zaduživanje i dalje ostaje dolarsko, dakle, ne povećava se udeo javnog duga u BDP-u, ali će biti potrebno više dinara da se otplate dugovi države u dolarima – kaže Musabegović.

Informišite se jednom nedeljno o aktuelnim vestima - prijavite se na našu mejling listu

Оставите одговор